CRKVA I FRANJEVACKI SAMOSTAN KRESEVO SA MUZEJEM I KNJIZNICOM

Franjevacki samostan s crkvom sv. Katarine osnovan je koncem XIV stoljeca. Od tadasnje goticke crkve preostao je krajnji dio zida, svetiste prema jugoistoku. Nakon pada pod osmanlijsko carstvo poruseni su 1524. godine i samostan i crkva, da bi ponovo bili sagradjeni, a zatim obnovljeni 1763. godine

Samostan i crkva su stradali u pozaru 7. travnja 1765. godine. Tada su izgorjele skoro sve dragocijenosti, arhiv i neprocijenjivo knjiznicno blago sakupljeno i brizno cuvano stoljecima. Nakon dvogodisnjih mucnih i skupih molbi, franjevci su isposlovali odobrenje i zapoceli gradnju. Pocetkom XIX stoljeca nabavljene su i orgulje koje nazalost nisu sacuvane. U krilu samostana pocela je sa radom 1848. godine javna osnovna skola u Kresevu, jedna od prvih u Bosni i Hercegovini. Godine 1853. zapocela je gradnja nove, a cetri godine kasnije i samostana. Crkva je bila trobrodna neoromanicnog stila, a njena obnova je po nacrtu Karla Parizika izvrsena nakon 64 godine. Zbog potonuca glavnog oltara crkva je porusena, a od 1963.god.- 1970. godine sagradjena je nova koju danas koristimo i vidimo u punom sjaju. U novoizgradjenoj crkvi nalazi se nekoliko djela suvremene sakralne umjetnosti. Na njezinu procelju slikar Ivo Dulcic izveo je 1974. godine pet tema u mozaiku i to: " Sv. Nikola Tavelic", " Sv. Franjo ", "Gospino krunjenje", "Sv. Katarina", i "Sv. Leopold". Po Dulcicevu nacrtu koji je doradio Djuro Pulitika izveden je veliki vitrail s temom Gospina lika. U crkvi se nalazi jos Krizni put Djure Sedera i Gospin kip A.Starcevica. Samostan takodjer posjeduje dvadesetak umjetnickih slika vecinom od nepoznatih venecijanskih majstora XVII stoljeca. Svakako najdraza i najznakovitija slika je " Bosanska kraljica sa sv. Franjom daruje kresevski samostan Majci Bozijoj" takodjer nepoznatog autora iz 1750. godine.