samostan@hotmail.com

Iako je kroz burna stoljeca samostan stradao; pet puta paljen, cesto pljackan ipak su fratri trudom i strpljivoscu skupili vrijedne predmete koji govore o kulturi, povijesti i zivotu naroda. Brojni izlozeni alati i proizvodi pokazuju da se rad poglavito obrt cijenio, a "majstorstvo" postovalo. Narocito je prerada zeljezne rude u rudnicima i kovanje u majdanima i duganjama bilo na zavidnoj razini. Skupljeni eksponati su razvrstani po skupinama. Iz rudarstva mozemo vidjeti primjerke ruda i minerala nasih krajeva, zatim alate kojima se ruda kopala i preradjivala. Upecatljiva i vrijedna kolekcija rudarskih lampi ja kao i svi alati izradjena u Kresevu. Neki eksponati iz ove oblasti datiraju jos iz rimskog doba. Muzejska postavka o kovanju kompletno prikazuje malu kovacku radionicu zvanu duganja sa opremom i alatima: mjehom, grnom, nakovnjem, cekicima, klijestima, oblikacima itd. Veliki broj raznih kovackih proizvoda od pocetka kovanja do danas pokazuje neprekinutu tradiciju. Takodjer su izlozeni i proizvodi umjetnicke kovacije. Dobro uradjena maketa majdana pokazuje preradu sirovog zeljeza (gvozdja) u kovno zeljezo (celik). Sirovo zeljezo se dobivalo u rudnicima (talionicama). U duganjama je vrsena prerada kovanog zeljeza u gotove proizvode ( cavle, ploce, alate, oruzje itd). Takodjer su izlozeni alat i proizvodi: stolarskog, postolarskog, krojackog, tkalackog i opancarskog obrta, kao i zbirka rucnih radova.

Sakralni dio muzejske zbirke su krizevi, kalezi, monstrance, te djela umjetnickog obrta: svijecnaci, kadionice itd. Muzej posjeduje zbirku kopija i orginala znacajnih povijesnih dokumenata: pismo kralja Tomasa Dubrovcanima iz 1444. ; dokument kneza Vojsilovica iz 1434. Dozvola za popravak samostana " BUJRRUNTIE" od vezira Selima iz 1767. godine. Kopiju "AHDNAME" koju je sultan Muhamed II Osvajac dao fra Andjelu Zvizdovicu iz 1463. godine. U samostanskom arhivu se cuvaju stari dokumenti, kronike i spisi medju kojima je i rukom pisana knjiga iz XV stoljeca od Nikolasa de Padua, zatim vrijedna ostavstina fra Grge Martica, brojna pisma istaknutih osoba politickog i javnog zivota iz XIX stoljeca ( Strossmajer, Senoa, Pavlinovic, Kukuljevic, Kallay, Kutschera) koji su se dopisivali sa fra Grgom Marticem. Spomen soba fra Grgoe Martica privlaci pozornost posjetitelja jer je zadrzala autenticnost, " sve je kao nekada" ; sablja dar bana Josipa Jelacica, gusle, lovacko oruzje i trofeji, te ormaric sa dragocijenim knjigama potsjecaju na davno vrijeme i ovoga hrvatskog velikana.

Stranice optimizirane za rezoluciju 800*600 i 16 bit. boji.
Sva prava zadrzana Franjevacki samostan i crkva u Kresevu. © 2000.