| Kreševska
tradicija potkivanja jaja
Nitko
pouzdano ne zna otkad u Kreševu živi tradicija potkivanja
jaja, ali se pouzdano zna da se ni jedan kovač nije mogao
oženiti ako nije znao potkovati jaje, jer je to bilo veliko
umijeće.
Kreševo je vjerojatno jedini grad ne samo
u BiH, već i šire, u kojemu tradicija potkivanja jaja još
živi. Od davnina su se kovači pored svojeg redovnog posla
bavili potkivanjem jaja iskazujući tako svoje umijeće zanata.
Tradicija ovog posla seže još u srednji vijek od dolaska Sasa
na ove prostore. U Kreševu je nekad skoro svaka kuća nekad
imala svoju kovačnicu, naravno priručnu i primitivnu, ali
je to bio jedini način da se radi, živi i preživi. Iz te velike
potrebe za dokazivanjem kovača i njihova umijeća rodila se
i ideja da se potkivaju jaja.
Prema riječima starog Kreševskog kovača
i jednog od rijetkih ljudi koji još znaju potkovati jaje,
Vinka Karlovića, jaje je oduvijek bilo simbol života, novog
preporoda, simbol rađanja novog života, a potkovica je simbol
sreće. I kao što vidite u toj simbolici ima onog čemu čovjek
stalno teži, a to je život u sreći, miru i blagostanju.
Stoga se ne treba čuditi što se mladići
sa kovačkim zanimanjem nisu mogli oženiti ako nisu znali potkovati
jaje. Ako mladić ne zna potkovati jaje to znači da nije dobar
majstor, ako nije dobar majstor neće moći uzdržavati svoju
obitelj.
Još
jedan, možda u našim krajevima, pa i šire, poznatiji "potkivač"
jaja je Franjo Ivičević koji je tu svoju vještinu pretvorio
u unosan posao. Njegova potkovana jaja danas se nalaze na
svakom kraju Bosne i Hercegovine pa čak i Evrope. Franjo svoja
jaja ne ukrašava samo sa potkovicama već i sa grbovima nogometnih
klubova kao i obilježjima naroda. Franjo je svoje umijeće
podigao na jedan viši nivo te usavršio proces proizvodnje
i dnevno može potkovati i do nekoliko desetaka jaja ovisno
o količini i vrsti narudžbe. U 20 godina koliko se bavi ovim
poslom potkovao je čak 15.000 jaja. Popularnosti ovog zanata
uvelike su zaslužni i pisani mediji, kako domaći tako i inozemni,
koji su u više navrata radili reportaže o ovoj umjetnosti
i o ovom vrijednom majstoru. |